Mentalno zdravlje beskućnika

Sažetak

Na globalnoj se razini 1,6 milijardi ljudi svakodnevno nosi s problemom beskućništva. Biološki i psihosocijalni faktori, uz faktore okoline karakteristične za život u siromaštvu, pritom su jasno povezani s povećanim rizikom od razvoja mentalnih oboljenja, iako se beskućništvo može javiti i kao rezultat neadekvatno liječenih mentalnih bolesti. Depresija i anksioznost kao najučestalija mentalna oboljenja današnjice imaju najveću prevalenciju među beskućnom populacijom, pri čemu je nerijetka pojava i poremećaja ovisnosti, kao i njihov komorbiditet. Pretjerana konzumacija droga i alkohola prisutna je u dvije trećine beskućne populacije, a pojavljuje se kao treći faktor u međuodnosu mentalnih bolesti i beskućništva. Suočeni s teškim životnim prilikama, mnogi beskućnici pokleknu izvršenju samoubojstva, čija stopa unutar ove populacije iznosi između 20% i 40%. Raznovrsni tretmani i intervencije usmjerili su se na rješavanje problema mentalnih oboljenja u beskućnika, pri čemu među neke od njih spadaju razvoj usluga skloništa, pružanje sigurnog kućanstva te reintegracija beskućnika u društvo društveno kohezivnim događanjima. Bitno je usredotočiti se i na programe prevencije beskućništva koji ističu analizu negativnih socijalnih utjecaja u svrhu detekcije rizičnih pojedinaca. Negativna slika beskućnika unutar društva također pridonosi produbljivanju problema beskućništva i mentalnih bolesti.