Kreativnost i mentalno zdravlje

Sažetak

Kreativnost se još od doba antike vezala uz pojavu određenih psihičkih deficita, kada se smatralo da nije postojao niti jedan genije bez malo ludila. Danas znamo da se ludilo odnosi na psihičke poremećaje, odnosno stanja koja su obilježena deficitima u kogniciji, ponašanju te regulaciji emocija. U kojem smjeru kreativna aktivnost, poput glazbe, djeluje na naše mentalno zdravlje oduvijek je zanimala znanstvenike i laike. Ako pretpostavimo da povezanosti između kreativnosti i lošijeg mentalnog zdravlja ima, ona se ponajprije odnosi na češće postojanje poremećaja raspoloženja, poput bipolarnog poremećaja ili depresije, kod kreativnih pojedinaca. Tako su neka suvremena istraživanja pokazala veći broj shizoidnih osobina te veće rezultate na skalama psihoticizma kod kreativaca nego što je to slučaj kod osoba iz nekreativne populacije. Postoje, međutim, istraživanja u kojima povezanost uopće nije utvrđena. Ipak, određena istraživanja naglašavaju pozitivno djelovanje kreativne aktivnosti, konkretno amaterskog bavljenja glazbom, na naše mentalno zdravlje. Ovaj se pregledni rad usredotočuje na sažimanje glavnih nalaza istraživanja o povezanosti kreativnosti i mentalnog zdravlja s naglaskom na glazbeni kreativni angažman.